Web dizajn

Web dizajn predstavlja grafičko osmišljavanje ili dizajn internet stranica koristeći slike, jezik za označavanje i formiranje HTML-a, standardizaciju i upotrebljivost sajta. Web dizajn je širok pojam i obuhvata različite veštine, standarde i discipline koji se koriste u dizajnu, proizvodnji i održavanju internet stranica. Web dizajn obuhvata sledeće oblasti; web dizajn, grafički dizajn, dizajn interfejsa, autoring, uključujući standardizovani kod, korisničko okruženje i optimizaciju sajta za internet pretraživače. Web dizajner će najčešće raditi u timovima koji pokrivaju različite aspekte procesa projektovanja, dok će drugi dizajner samostalno pokriti sve oblasti. Izraz web dizajn se obično koristi da opiše dizajn proces koji se odnosi na prednji deo izgleda internet stranica i projektovanje sajta uključujući pisanje koda. Raširena je pogrešna pretpostavka da pod taj pojam spada i razvoj internet softvera, iako su u suštini to dve sasvim različite oblasti. Od dizajnera se očekuje da zadovolji potrebne uslove izgleda i funkcionalnosti sajta, ukoliko njegova uloga podrazumeva i pisanje koda potrebno je da bude u toku sa standardima. Iako je web dizajn nastao skoro, može biti lako povezan sa drugim oblastima kao što je grafički dizajn. Web dizajn takođe predstavlja trenutno tehnološko stanovište. Web dizajn je postao oblast koji je sastavni deo svakodnevnog života ljudi. Teško je zamisliti internet bez animiranih slika, različitih stilova tipografije, šarenih pozadinskih slika i muzike.

Tehnologija sajta

Web dizajner tokom svog dizajn procesa koristi niz različitih alata u zavisnosti od proizvodnog procesa u kome su uključeni. Ovi alati su ažurirani vremenom po najnovijim standardima i verzijama softvera, ali su principi koji stoje iza njih ostali isti. Web dizajner koristi vektorsku i rastersku grafiku za dizajn slika formatiranih za internet ili dizajn prototipa. Tehnologije koje koristi dizajner za web dizajn sajta uključuju standardizovane oznake koje mogu biti napisane ručno ili generisane od strane WYSIWYG softvera za uređivanje stranica. Postoji takođe vlasnički softver baziran na dodacima (plug-ins) kada web dizajner zaobilazi verziju internet pretraživača, to su često WYSIWYG, ali sa opcijom korišćenja jezika za skriptovanje tog softvera. Alati za optimizaciju sajta za internet pretraživače (SEO), mogu se koristiti za proveru rangiranja stranica i sajta i njihovom analizom predlagati raznorazna poboljšanja. Ostali alati koje dizajner može da koristi uključuju mogućnost upotrebe validatora i druge alatke za testiranje upotrebljivosti sajta i pristupačnosti kako bi osigurali da njegov sajt ispunjava smernice pristupačnost na internetu.

Izgled sajta

Stranice treba da budu pravilno složene kako bi poboljšale upotrebljivost sajta za korisnike. Takođe, za svrhe navigacije, izgled stranica bi trebalo da ostane dosledan na različitim stranama. Pri izradi sajta, dizajner uzima u obzir širinu stranice što je od vitalnog značaja za web dizajn tokom poravnavanja objekata unutar stranice. Većina sajtova obično imaju širinu približnu do 1024 piksela. Većina stranica takođe, su centralno poravnate, da objekti izgledaju estetski prijatno na većim ekranima. Fluid rasporedi su razvijeni oko 2000, kao zamena za HTML tabele na bazi rasporeda, kao odbacivanje zasnovanog dizajn gridu i kao web dizajn princip, kao i tehnikom kodiranja, ali su vrlo sporo usvajani. Aksiomatska pretpostavka je da će čitaoci imati ekrane na uređajima različitih veličina i da ne postoji ništa što bi web dizajner mogao da učini da to promeni. Shodno tome, web dizajn bi trebalo da bude odvojen u jedinice (sajdbar, blokovi u sadržaju, područja za reklame, navigacione oblasti) koje se šalju pretraživaču, a koje će biti ugrađene u ekran prozor internet pregledača. Kako browser zna detalje o ekranu čitaoca (veličina prozora, veličina fonta u odnosu na prozor itd.) pregledač odrađuje mnogo bolji posao nego dizajner. Uprkos tome što takav prikaz može često menjati relativnu poziciju glavnih jedinica sadržaja, mnogo je bolje kada ih dizajner izmesti ispod tela teksta nego po strani, a posebno je više upotrebljiv ekran od kompromisnog pokušaja da se prikaže teško kodirani grid element se jednostavno ne uklapa u prozor uređaja. Konkretno, relativni položaj sadržaja blokova se može menjati, ali svaki blok pojedinačno je manje pogođen. Upotrebljivost je mnogo bolja, posebno u smislu izbegavanja horizontalnog skrolovanja sadržaja sajta. Responsive (brzog odziva) web dizajn je novi pristup dizajnera, zasnovan na CSS3 standardima, i poseduje dublji nivo zasebnih specifikacija po elementu izvan kaskadnog stila stranice, sa boljom upotrebom CSS @media pseudo-selektora.

Kod sajta

Kada web dizajner kreira sajt veoma dobra praksa jeste prilagoditi se standardima. Ovo uključuje greške u kodu, bolju preglednost koda kao i sigurnost da su identifikatori i klase pravilno prepoznati. To se najobičnije radi preko opisa funkcije koje element obavlja. Ne pridržavanje sa standardima ne može učiniti sajt neupotrebljivim, standardi se odnose na pravilan raspored strana za čitanje sajta, kao i uveravanjem da su kodirani elementi zatvoren na odgovarajući način. Provera sajta preko W3C validatora za kod može se uraditi samo kada je napravljena ispravna deklaracija stranice (DOCTYPE), koja se koristi za naglašavanje grešaka na određenim linijama koda. Sistem identifikuje greške i oblasti koje ne odgovaraju web dizajn standardima. Ove informacije potom mogu biti ispravljene.

Vizuelni identitet sajta

Izgled sajta treba da je prilagođen ciljnoj grupi za koju je namenjen. Ovo može biti starosna grupa ili poseban vid kulture koje web dizajner treba da razume, kako bi kroz web dizajn vizuelno ispratio trendove svoje publike. Web dizajner takođe treba da shvati tip sajta kada radi web dizajn, što znači da izgled poslovnog sajta ne bi trebalo da budu vizuelno osmišljen kao na primer socijalna mreža ili forum. Web dizajner bi takođe trebalo shvati klijenta, delatnost i kompaniju koju sajt treba da reprezentuje, da ih uveri da su pozitivno i na pravi način prikazani. Estetika ili završni web dizajn na sajtu ne bi trebalo da bude u konfliktu sa sadržajem, olakšavajući na taj način korisnicima veliku kontrolu na sajtu, da mogu što lakše i brže da pronađu sve željene informacije ili proizvode jednog sajta.

Korisničko iskustvo sajta

Korisnici da bi razumeli sam sajt, najvažnije je da razumeju na kakav način on funkcioniše. Ovo uključuje njihovo korisničko iskustvo sajta. Korisničko iskustvo sajta odnosi se na razumevanje rasporeda, jasnih instrukcija i markiranje elemenata na celokupnom sajtu. Korisnici moraju jasno razumeti kako mogu da komuniciraju na sajtu. U odnosu na dužu upotrebu, korisnici moraju doživljavati ličnu korisnost i estetiku odnosno sam web dizajn tog sajta, ukoliko žele da nastave i dalje da posećuju taj sajt duže vreme. Iskusniji korisnici, bolje upoznati sa korišćenjem sajta, ukoliko dožive sajt korisnim, lakim za upotrebu i informativnim, ponovo će posetiti sajt. Manje iskusni korisnici neretko će videti prednosti ili korisnosti u tom sajtu. Web dizajner bi trebalo da se fokusira na web dizajn koji je pristupačan i podjednako razumljiv iskusnim i manje iskusnim korisnicima.

www.marjantrajkovski.com